Što je CT?
Kompjutorizirana tomografija, skraćeno CT, ime je dobila po grčkoj riječi tomos, što znači kriška. Zašto kriška? Rendgenske zrake i detektor rotiraju se oko osobe, a podaci se bilježe kao serije rendgenskih snimaka iz više kutova. Računalo zatim pretvara te snimke u dvodimenzionalne presjeke ili kriške tijela, koje se mogu rekonstruirati i u trodimenzionalne slike.
Što je PET?
Pozitronska emisijska tomografija, odnosno PET, temelji se na zračenju radioaktivnog sredstva čije zračenje bilježi PET detektor. Radioaktivno sredstvo slično je kontrastnom sredstvu koje se koristi pri CT-u, ali se nakuplja u tkivima koja su metabolički najaktivnija u stvarnom vremenu.
Zašto postoji PET/CT i koja je njegova svrha?
CT vjerno prikazuje “kartu” ljudskog tijela, ali ne pokazuje što se događa unutar pojedinog organa. Kombinacijom anatomskih slika CT-a i metaboličkih informacija PET-a, liječnici istovremeno vide gdje se nešto nalazi i koliko je organ, tumor ili tkivo metabolički aktivno, odnosno koliko glukoze (šećera) koristi za proizvodnju energije potrebne svakoj stanici u ljudskom tijelu. Najčešće se koristi u onkologiji, u dijagnostici i praćenju liječenja tumora. Budući da tumorske stanice rastu brže od zdravih, troše više glukoze, pa se radioaktivno sredstvo u njima nakuplja u većoj količini. Na snimci takva mjesta “svijetle”, što liječnicima omogućuje praćenje tumora i njegovog širenja u okolinu. Iako nije česta dijagnostička metoda, PET/CT se može koristiti i u neurologiji, primjerice u dijagnostici Alzheimerove bolesti, te u kardiologiji za utvrđivanje vitalnosti srčanog mišića. Za razliku od PET/CT-a, CT se koristi rutinski – od niskodoznog CT-a za probir tumora pluća do opsežnijih pregleda organa kod višestrukih prijeloma.
Kako se pripremiti za pretragu i što se očekuje od mene?
Za razliku od obične pripreme za CT gdje trebate biti nataše ako se koristi kontrastno sredstvo, za PET/CT priprema počinje već dan prije same pretrage. Potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost jer vježbanje povećava unos glukoze u mišiće. Zatim, na sam dan pretrage trebate biti natašte, odnosno bez jel 4 – 6 sati prije same pretrage. Po dolasku, dobivate injekciju radioaktivnog sredstva (glukoza označena slabim radioaktivnim atomom) te se čeka sat vremena kako bi se sredstvo ravnomjerno rasporedilo po tijelu i nakupilo u metaboličkim aktivnim tkivima. Iz toga razloga važno je:
- mirno sjediti ili ležati
- izbjegavati razgovor ili korištenje mobitela
- smanjiti fizičku aktivnost na minimum
Samo snimanje traje između 20 i 40 minuta – mirno ležite na tolu koji se polako pomiče kroz aparat nalik velikom prstenu. Nakon snimanja, preporučuje se unos veće tekućine kako bi bubrezi brže odstranili radioaktivno sredstvo iz tijela.
Zrači li PET/CT?
Da, kao i svaka pretraga koja koristi rendgenske zrake ili radioaktivna sredstva. Međutim, doza zračenja pažljivo se odabire i strogo kontrolira, a koristi od pretrage u pravilu znatno nadmašuju rizike izloženosti. Radioaktivno sredstvo kratkog je vijeka i raspada se u tijelu u roku od nekoliko sati. Budući da PET/CT koristi dvije vrste zračenja, za razliku od običnog CT-a, ukupna doza zračenja je veća. Okvirna usporedba pretraga:
- rendgenska snimka pluća (RTG) – oko 0,1 mSv
- CT prsnog koša – oko 7 mSv, otprilike 70 RTG snimki pluća
- PET/CT cijelog tijela – oko 14-25 mSv, otprilike 140-250 RTG snimki pluća
Brojke zvuče zabrinjavajuće, ali važno ih je staviti u kontekst. Svakodnevno smo izloženi prirodnom pozadinskom zračenju iz okoliša – od tla, hrane, svemirskih zraka – koje iznosi oko 2-3 mSv godišnje.
Zašto se pacijenti zrače, a osoblje odlazi iza stakla tijekom snimanja?
Razumijemo da vam to može stvarati nelagodu, ali odgovor je jednostavan: razlika u izloženosti. Pacijent primi određenu dozu zračenja jednom u tom danu zbog konkretnog medicinskog razloga. Tehničar koji radi svaki dan tijekom cijelog radnog vijeka bio bi toj dozi izložen iznova i iznova, i to više puta dnevno. Kako bi zaštitili svoje zdravlje na duži rok, medicinski djelatnici koriste zaštitne pregrade, olovne pregače i redovito mjere svoju osobnu dozu zračenja pomoću posebnih dozimetara koje nose sa sobom. To nije znak da je pretraga opasna za vas, već pokazuje da zdravstveni sustav ozbiljno shvaća zaštitu od zračenja i za pacijente i za osoblje.
Želim otići na PET/CT, što trebam učiniti?
PET/CT nije pretraga koju pacijent može samostalno zatražiti – uvijek je potrebna uputnica specijalista, koji procjenjuje je li pretraga medicinski opravdana. Razlog tome nije birokracija, već struka. Pretraga uključuje korištenje radioaktivnog sredstva i veće doze zračenja, stoga je važno da ju propisuje liječnik koji poznaje pacijenta i zna što točno traži. U Hrvatskoj se PET/CT unutar HZZO-a može obaviti isključivo na temelju uputnice i odobrenja. Čekanje može biti dulje, ovisno o hitnosti slučaja. Za lakši pronalazak centara koji nude uslugu PET/CT-a koristite tražilicu Moj liječnik pod specijalizacije → PET/CT.
PET/CT je izvanredan dijagnostički alat, ali namijenjen pravoj svrsi, u pravo vrijeme i za pravog pacijenta. Nije pretraga za “svaki slučaj” ili iz znatiželje, već moćno sredstvo koje liječnici koriste kada im je ta razina informacija stvarno potrebna. Ako vam nije propisana, vjerojatno nije pretraga koja je nužna za vas.