Samoubojstvo je složen fenomen koji proizlazi iz pojačane svjesnosti o vlastitoj smrtnosti i ograničenjima egzistencije, što svaka osoba doživljava u nekom obliku od rane životne dobi kroz različite situacije tijekom života. U nekim kulturama i kroz povijest, samoubojstvo se smatralo činom hrabrosti, dok je u drugima bilo znak kukavičluka i pokušaj bijega od samoga sebe. Često je predstavljalo čin otpora, kao u slučaju Jana Palacha, koji se samovoljno zapalio u znak protesta protiv sovjetske okupacije Čehoslovačke. Danas je samoubojstvo društveni problem i podiže svijest o važnosti mentalnog zdravlja.
Prema statistici, samoubojstvo je 10. uzrok smrti u SAD-u, a 2024. godine više od 48.000 Amerikanaca počinilo je samoubojstvo – jedna smrt svakih 11 minuta, dok je 2,2 milijuna ljudi pokušalo samoubojstvo u 2024. godini. Muškarci počine samoubojstvo 4 puta češće nego žene, a 70 % žrtava su pripadnici bijele rase u Americi. Više od 57 % Amerikanaca počinilo je samoubojstvo vatrenim oružjem.
Je li stanje u Republici Hrvatskoj bolje?
Statistika samoubojstava u Republici Hrvatskoj nije znatno različita od američke. Prema podacima za 2024. godinu Hrvatskog zavoza za javno zdravstvo (HZJZ), zabilježeno je 542 samoubojstva, što odgovara stopi od 14,0 na 100 000 stanovnika. Muškarci su znatno više pogođeni, sa stopom samoubojstava koja se kroz godine kretala u rasponu od 2,2 do 3,85 puta većom nego kod žena. U ratnim i poratnim godinama među muškarcima je zabilježen veći broj samoubojstava vatrenim oružjem, dok se posljednjih godina taj način sve rjeđe koristi – u 2024. godini udio samoubojstava (i eksploziva) počinjenih vatrenim oružjem iznosio je 10,7 %.
Iako stopa samoubojstava opada u većini dobnih skupina, najveći rizik i dalje je kod osoba starijih od 65 godina, sa stopom od 21,7 na 100 000 u 2024. godini. Najčešći način izvršenja kod oba spola je vješanje, a stope su posebno visoke u kontinentalnim županijama Hrvatske – prednjači Krapinsko-zagorska županija (23,1), ispred Ličko-senjske (21,9) i Bjelovarsko-bilogorske (19) – za razliku od priobalnih županija (Zadar, Split, Šibenik), koje bilježe najniže stope, vjerojatno zbog različitih životnih stilova, klime i drugih čimbenika. Samoubojstva u Hrvatskoj bilježe trend pada od kasnih 1990-ih, iako su i dalje jedan od vodećih uzroka smrti uslijed ozljeda.
Što utječe na visoku stopu samoubojstva?
Najveći rizik od samoubojstva imaju muškarci stariji od 65 godina. Iako je stopa samoubojstva niža među mlađim muškarcima, i dalje predstavlja velik socijalni problem jer je samoubojstvo drugi uzrok smrti kod mlađih muškaraca i adolescenata. Među srednjoškolcima, adolescentice češće pokušavaju počiniti samoubojstvo nego adolescenti.
Pripadnici bijele rase i LGBTQ+ populacije spadaju među rizične skupine kod kojih se bilježi porast stope samoubojstva. Zanimanje također utječe na stopu samoubojstva, a najviša je među veteranima, građevinskim radnicima i dostavljačima robe.
Zašto baš muškarci?
Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje zašto je stopa samoubojstava viša kod muškaraca, jer postoji mnogo čimbenika koji tome doprinose. Istraživanja sugeriraju da se depresija češće dijagnosticira ženama nego muškarcima, što može biti posljedica toga što muškarci rjeđe traže pomoć i prijavljuju simptome depresije, zbog čega se depresija kod muškaraca često prepoznaje kasno ili uopće ne prepoznaje.
Društvena stigma vezana uz mentalno zdravlje, osobito kod muškaraca, gdje su oni pod pritiskom očekivanja da ne smiju iskazivati emocije i ranjivost te svemu trebaju pristupati racionalno, odvraća ih od traženja podrške i povećava rizik za narušeno mentalno zdravlje. Neliječeni psihički problemi povećavaju vjerojatnost ozbiljnih posljedica, uključujući i samoubojstvo.
Istraživanja pokazuju i da su žene sklonije pokušajima samoubojstva nego muškarci, ali muškarci češće uspiju izvršiti samoubojstvo. Razlog za to može biti što muškarci češće biraju nasilnije metode, osobito u zemljama gdje je dopušteno posjedovanje vatrenog oružja. Mnogi građani Republike Hrvatske i dalje imaju dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja, kao i oni koji ga posjeduju ilegalno.
Također, rizik od samoubojstva varira među različitim skupinama muškaraca, primjerice kod LGBTQ+ populacije zbog stigmatizacije i diskriminacije temeljem njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, te kod starijih muškaraca uglavnom zbog socijalne izolacije i usamljenosti koje često dolaze s godinama.
Kako mogu zatražiti pomoć? / Kako mogu pomoći drugima?
Svatko može pomoći u smanjenju stope samoubojstava među muškarcima, općenito pružajući podršku muškarcima u svom životu. Važno je obratiti pažnju na promjene raspoloženja i znakove depresije te im dati do znanja da ste uz njih. Svaki mogući znak suicidalnih misli ili tendencija treba shvatiti ozbiljno.
Muškarcima je potrebno osigurati prostor u kojem će bez straha ili srama moći otvoreno govoriti o svojim problemima i važnosti brige o mentalnom zdravlju. Time se uklanja stigma da je “nepotrebno” ili “depresivno” razgovarati o samoubojstvu u javnosti te da nitko nije “slabić”, “jadnik” ili sličnim nazivima označen zato što je odlučio potražiti psihološku podršku. Međusobna tolerancija i poštovanje doprinose izgradnji civiliziranog društva u kojem homofobija, transfobija, sustavni rasizam i socijalna izolacija nemaju mjesta.
“Plakanje ne pokazuje da si slab. Od rođenja pa nadalje, uvijek je bilo znak da si živ.”
– Charlotte Brontë
Važno je održavati stabilne i zdrave odnose jer društvena integracija pruža podršku i smanjuje osjećaj izolacije i srama. Trend modernog društva je narcizam, koji potiče autodestruktivno ponašanje i smanjuje suosjećajnost. Suosjećajnost i empatija pokretači su društvenih odnosa – prijateljskih, partnerskih, roditeljskih – i nužni su za smanjenje stope samoubojstava.
Svi smo jedinstveni pojedinci i svatko od nas ima svoju priču, a uloge koje nosimo – otac, sin, muž, dečko, unuk, prijatelj, kolega – imaju svoje značenje i važnost u životima drugih. Zato je važno međusobno se poštovati, razmišljati o svojim postupcima i odnosima, jer samo kroz međusobno razumijevanje i ljubav možemo izgraditi snažnu i zdravu zajednicu.
Upisivanjem u Google tražilicu “hitna služba za samoubojstvo”, “centar za krizna stanja i prevenciju samoubojstva” i sličnih pojmova, otvara se širok izbor centara i službi koje mogu pomoći kada se čini da je samoubojstvo jedini izlaz iz trenutne životne situacije. Zatražiti pomoć najhrabrija je stvar koju osoba može učiniti!