Suočavanje s dijagnozom
Šok koji slijedi nakon dijagnoze tumora može pogoršati mentalno i fizičko stanje osobe, ali nakon što prođe faza šoka, potrebno je suočiti se s bolešću i istražiti što možete promijeniti u svom životu, uključujući i to da ćete morati reći svojim voljenima da imate tumor.
Nemojte bježati od svojih osjećaja, posebno ne od onih na koje niste navikli. Sama spoznaja da imate tumor može učiniti osjećaje intenzivnijima ili se ti osjećaji mogu mijenjati iz dana u dan. Važno je prepoznati raspon emocija koje su normalne, poput:
- preopterećenosti
- poricanja
- bijesa
- straha i brige
- nade
- tuge i depresije
- stresa i tjeskobe
Zašto ja?
Neki na pitanje zašto ja osjećaju bijes, strah i brigu, pa mogu lošije spavati ili pokazivati znakove depresije. Drugi smatraju da je važnije kako se najbolje nositi s time, ali pretjerana briga može dodatno iscrpiti osobu. Obratite se svom onkologu ili bližnjima za psihološku pomoć. Dopustite prijateljima i obitelji da vam pomognu, osobito kroz razgovor, kako biste se lakše nosili s emocijama koje osjećate. Vaša dijagnoza može jednako utjecati i na vaše bližnje, koji također mogu osjećati zabrinutost, ljutnju ili strah.
Kada ljudi saznaju za vašu dijagnozu, neki će vas pitati kako vam mogu pomoći, dok drugi možda neće znati kako vas pitati treba li vam pomoć. I njima je ovo situacija s kojom se nikada nisu susreli, kao i vama, zato im dopustite da vam pomognu na neki način, makar to bio odlazak u trgovinu.
Preuzmite kontrolu nad vlastitim zdravljem!
Dijagnoza tumora je složen proces, a samo liječenje zahtijeva strpljenje i suočavanje s novim izazovima, poput nuspojava lijekova ili samog tumora, kao i razgovora s onkologom i bližnjima. Zdravstveni tim zadužen za provedbu terapije ima znanje i iskustvo, ali i vi aktivno sudjelujete u terapiji. Preuzimanjem kontrole nad vlastitim zdravljem kroz male svakodnevne korake možete značajno utjecati na to kako se osjećate.
- Odredite svoje ciljeve!
Razmislite što vam uzrokuje stres. Jesu li to nuspojave liječenja, simptomi tumora, razgovori s onkologom, negativna slika o sebi i slično? Odaberite ono što vam stvara najviše problema i postavite ciljeve koji će vam pomoći da ih riješite. Budite konkretni, primjerice poboljšajte kvalitetu sna, prehranu ili povećajte tjelesnu aktivnost.
- Izradite plan!
Kada odredite probleme i ciljeve, razmislite gdje želite početi i koji su koraci potrebni za postizanje cilja. Počnite s jednostavnim koracima kako biste izradili ostvariv plan. Kada se uhodate s jednostavnim koracima, nastavite širiti svoje granice dok ne dođete do cilja.
- Potencijalni izazovi na putu do cilja!
Plan nikada ne ide potpuno prema planu; koliko god bio dobro razrađen, uvijek će postojati neočekivani izazovi. Razmislite o tim potencijalnim izazovima i kako ćete ih savladati.
- Pratite napredak!
Praćenjem napretka možete vidjeti jesu li vaši ciljevi ostvarivi i koliko dobro funkcionira trenutni plan. Ovo je pravo vrijeme za promjene u planu ako su potrebne. Praćenjem napretka unosite dinamiku i novinu u plan i svoj život.
- Ponovno procijenite plan!
Zapitajte se kako se osjećate i jeste li zadovoljni svojim planom. Nemojte biti previše kritični prema sebi! I mali pomak je pomak, nije zanemariv! Kada postignete cilj, nastavite pomicati granice i razgovarajte s bližnjima, zdravstvenim timom ili psihologom.
Ne odustajte! Potrebno je puno strpljenja u ovih pet koraka kako biste postigli kontrolu nad vlastitim zdravljem. Zapamtite, niste sami, uz vas su vaši bližnji, zdravstveni tim i oni koji se suočavaju s istom dijagnozom.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako osjećate da vas emocije preplavljuju ili brinu dulje od dva tjedna, obratite se svom zdravstvenom timu.
- Osjećaj tuge koji ne prolazi
- Osjećaj bespomoćnosti i beznađa, kao da život nema smisla
- Neraspoloženje
- Slaba koncentracija
- Nezainteresiranost za hobije i aktivnosti u kojima ste prije uživali
- Problemi sa spavanjem
- Ubrzan rad srca
- Umor koji ne prolazi
Ako razmišljate o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, odmah se obratite zdravstvenom timu koji će vam pružiti pomoć.
Razgovarajte o svojim osjećajima, pratite prehranu i jedite uravnotežene obroke, dopustite si uživanje u malim stvarima poput tople kupke, odlaska u kino ili večere. Zatražite pomoć u svakodnevnim poslovima i nemojte se prisiljavati biti sretni. Suočite se s vlastitim emocijama i bolešću. Morate se prilagoditi na „novo normalno“, što može uključivati emocionalne i fizičke ožiljke, gledanje na sebe na drugačiji način, promjene u prehrani i aktivnostima. Dajte si vremena za prilagodbu, dan po dan.
Što ako se tumor vrati?
Strah od povratka tumora, ponovnog liječenja i neizvjesne budućnosti najčešći je emocionalni izazov za pacijente koji su se već suočili s tumorom. Povratak ili recidiv tumora smatra se situacijom kada se tumor vrati nakon liječenja, obično ako nema znakova tumora godinu dana ili dulje. Tumor se može ponovno pojaviti na istom mjestu ili na nekom drugom dijelu tijela.
Normalno je brinuti se da će se tumor vratiti, osobito tijekom prve godine nakon liječenja, te pomisliti da svaki novi simptom može značiti povratak bolesti. Vodite bilješke o simptomima i obratite se svom zdravstvenom timu s pitanjima o povratku tumora ili o tumoru općenito. Kontrolni pregledi kod liječnika ili bolest u obitelji mogu vas ponovno navesti na brigu za vlastito zdravlje. Ovo je normalna faza suočavanja s bolešću, a ako vas pretjerana zabrinutost preplavljuje, potražite stručnu pomoć, koja može biti u obliku grupne ili individualne terapije.
Nacionalni adresar besplatnih savjetovališta za onkološke pacijente u Hrvatskoj.
Zdravstvene ustanove
- Klinički bolnički centar Zagreb
- Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za tumore Zagreb
- Klinički bolnički centar – Jordanovac
- Klinički bolnički centar – Petrova
- Klinički bolnički centar Rijeka
- Klinički bolnički centar Osijek
- Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod
- Opća bolnica „dr. Ivo Pedišić“ Sisak
- Opća bolnica Virovitica
- Opća bolnica Varaždin
- Opća bolnica Zadar
- Opća bolnica Šibenik
- Opća bolnica Pula
- Opća županijska bolnica Požega
- Županijska bolnica Čakovec
Organizacija civilnog društva
- Liga protiv raka Šibensko – kninske županije
- Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Zagreb
- Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU Zagreb
- Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna Zagreb
- Udruga žena operiranih dojki Nada – Rijeka
- Udruga Caspera Split
- Klub žena liječenih od karcinoma dojke Gea Pula
Briga za mentalno zdravlje jednako je važna kao i za fizičko, jer čovjek snagom uma može pomicati svoje granice i riješiti svaki izazov.