Zašto bih trebala pregledavati svoje dojke?
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje promjenom žljezdanih stanica dojke koje se počnu nekontrolirano dijeliti i rasti, oštećujući okolno zdravo tkivo dojke i ostale anatomske strukture poput krvnih i limfnih žila. Rak dojke predstavlja javnozdravstveni problem jer je najčešći rak u žena; svaka četvrta žena tijekom života razvije neki oblik raka dojke. Najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali se rak dojke sve češće pojavljuje i u mlađoj dobi. Prema Registru za rak u Hrvatskoj, rak dojke je na prvom mjestu s 2 928 novih slučajeva u 2021. godini te čini 25 % novih slučajeva tumora kod žena. Rak dojke kod muškaraca je moguć, ali se rijetko pojavljuje u populaciji.
Uzrok nastanka raka dojke još nije poznat, ali postoje određeni rizični čimbenici, poput:
- dobi
- prethodne bolesti dojke ili bolesti dojke u obitelji
- prve menstruacije prije 12. godine života
- menopauza nakon 50. godine života
- nerađanja ili rađanja nakon 30. godine života
- prehrane s visokim udjelom masnoća
- pretilosti
- pušenja
- konzumacije alkohola
- izloženosti radioaktivnom zračenju
Svaka žena trebala bi obaviti samopregled dojki tjedan ili dva nakon početka mjesečnice ili jednom mjesečno ako nema mjesečnicu. Cilj samopregleda dojki je uočiti kvržice i zadebljanja u dojci, povećanje jedne dojke u odnosu na drugu, promjene na koži dojke i bradavica, te iscjedak ili bolove u području dojke. Ako se uoči nešto od navedenog, žena se treba obratiti svom liječniku opće prakse radi daljnje konzultacije i pretraga.
Koja je svrha Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nastao je s ciljem smanjenja mortaliteta od raka dojke, otkrivanja raka u početnom stadiju te poboljšanja opće kvalitete života pacijentica s rakom dojke. Po uzoru na Finsku, Švedsku i Nizozemsku, Vlada Republike Hrvatske je 2006. godine usvojila ovaj program probira.
Na probir su pozvane žene u dobi od 50 do 69 godina, svake dvije godine. Mamografija je osnova Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, a do sada je odaziv žena bio 60 %, što je oko 150 000 mamografskih pregleda godišnje. Probir je omogućio smanjenje mortaliteta od raka dojke u RH zbog otkrivanja raka u najranijim stadijima, kada je uspješno liječenje najvjerojatnije.
Što je mamografija?
Mamografija je radiološka pretraga koja koristi rendgenske zrake (X-zrake) kako bi se uočile promjene u dojci koje se ne mogu napipati jer su premalene. Pretragu izvodi specijalist kliničke radiologije. Mamografija može otkriti rak dojke čak dvije godine prije pojave simptoma ili opipljive kvržice. Svaka žena bi svoj prvi mamografski pregled trebala obaviti između 38. i 40. godine života, dok bi žene koje imaju pojavu raka dojke u obitelji trebale započeti s mamografijom što ranije. Nažalost, nijedna pretraga nije 100 % savršena, pa se 15 – 20 % tumora dojke ne može otkriti, osobito kod žena s gušćim žljezdanim tkivom.
Mamografija je uglavnom bezbolna i neinvazivna radiološka pretraga u kojoj žena, u stojećem položaju, polaže dojke na površinu uređaja. Zatim se drugom pločom dojke pritisnu kako bi se tkivo ravnomjerno raširilo. Rendgenske zrake prodiru kroz tkivo dojke te se prikazuje crno-bijela slika na zaslonu računala na kojoj se vidi tkivo dojke i eventualne promjene. Za neke žene proces mamografije može biti bolan jer su dojke osjetljivo tkivo na mehaničku silu poput pritiska koji nastaje prilikom stiskanja dojki na uređaju. Žena može osjećati nelagodu tijekom pregleda ili kratku bol nakon pregleda zbog pritiska na tkivo dojke. Sam pritisak na dojke traje nekoliko sekundi i neophodan je za dobar prikaz tkiva dojke.
Kako se pripremiti za mamografiju?
Mamografija obično traje 15 do 20 minuta i ne zahtijeva posebne pripreme. Liječnici preporučuju da se prije pretrage ne koriste:
- losioni
- kreme
- puderi
- dezodoransi
Ženama koje imaju mjesečnicu mamografija se preporučuje u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa (od 5. do 10. dana ciklusa), kada je tkivo dojke najmanje osjetljivo.
Što je 3D mamografija?
3D mamografija (DBT, prema eng. Digital Breast Tomosynthesis) je radiološka pretraga koja koristi ionizirajuće zračenje i omogućuje slojeviti prikaz tkiva dojke. U odnosu na klasičnu mamografiju, DBT bolje prikazuje promjene u tkivu dojke, ali izlaže pacijenticu većoj dozi zračenja.
Zašto neke žene idu na ultrazvuk dojke, a ne na mamografiju?
Svako tkivo dojke je različito, kao i dob pacijentice, pa je prema tim kriterijima potrebno odabrati odgovarajuću metodu pregleda dojki. Starenjem udio žljezdanog tkiva opada, pa žene u 50. godini imaju više masnog tkiva nego žene u 25. godini, koje imaju više žljezdanog tkiva. Upravo se iz tog razloga ženama s gušćim žljezdanim tkivom, mlađim ženama i trudnicama preporučuje ultrazvuk dojki (UZV), jer se to tkivo bolje vidi na UZV-u.
UZV, kao metoda koja se koristi u gotovo svim granama medicine, ne koristi ionizirajuće zračenje, već ultrazvučne valove, te je iz tog razloga sigurnija metoda za pregled trudnica. Ni mamografija ni ultrazvuk ne mogu konačno postaviti dijagnozu raka dojke, već je biopsija (uzimanje uzorka tkiva) zlatni standard u postavljanju dijagnoze raka dojke. Ipak, kombinacija UZV-a i mamografije povećava šansu za pronalazak promjena u tkivu dojke.
Osim ultrazvuka, magnetna rezonanca (MR) daje jasniju sliku unutrašnjosti dojke te se preporučuje pacijenticama koje imaju veći rizik od raka dojke. Osim što može uočiti zloćudne promjene, može otkriti i dobroćudne promjene, što može dovesti do nepotrebnih pretraga i biopsija.
Ako uočite promjene na dojci ili ih primijeti vaš liječnik, što dalje?
Odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ne znači nužno da imate ili da ćete imati rak dojke, kao ni pronalazak kvržice u dojci tijekom samopregleda. Tijekom trudnoće i dojenja moguće je napipati kvržice, ali oko 80 % njih su dobroćudne. Ako se promjena uoči na mamografiji, specijalisti kliničke radiologije i liječnik opće prakse najčešće preporučuju ponovljenu mamografiju ili ultrazvuk kako bi se detaljnije ispitalo područje s promjenama.
Ako se utvrde sigurne promjene, biopsija je zlatni standard za provjeru je li tvorba zloćudna ili dobroćudna. Ako su rezultati biopsije jasni i ukazuju na rak dojke, specijalist onkologije i radioterapije preuzima daljnji protokol liječenja zajedno s multidisciplinarnim timom koji uključuje liječnike različitih specijalizacija kako bi se omogućio individualni pristup pacijentici.